Deseta Međunarodna konferencija “Pravni i ekonomski aspekti procesa integracije zemalja Jugoistočne europe u EU sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu”

Internacionalni univerzitet Travnik iz Travnika uspješno je organizovao X. Međunarodnu konferenciju “PRAVNI I EKONOMSKI ASPEKTI PROCESA INTEGRACIJE ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE U EU SA POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU ”. Konferencija je održana 18. i 19. decembra 2014. godine u hotelu Pahuljica na Vlašiću, tokom koje je svoje aktivno učešće  imalo više od 70 stručnjaka i uglednih univerzitetskih profesora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

 

Osnovni cilj Konferencije bio je razmatranje pravnog i ekonomskog položaja zemalja Jugoistočne Europe u kontekstu pridruživanja EU, što je u potpunosti, kroz metodološki pristup realizaciji predočenih naučnih radova, i realizirano, uobličavanjem mogućih smjernica za daljnje aktivnosti. U tom pogledu razmatrali su se svi ekonomski i pravni aspekti koji imaju utjecaja na međusobnu integraciju, privredne aktivnosti, trgovinsku razmjenu, proizvodnju, bolje korištenje proizvodnih i drugih kapaciteta zemalja sa fokusom na povećanje društvenog i privrednog razvoja zemalja, zaposlenost, standard stanovništva i međusobnom koordinacijom unutar priprema za ulazak u EU. Sagledeno je stanje u privredi zemalja bivše Jugoslavije i date smjernice za poboljšanje ekonomske situacije uz podršku za veću konkurentnost domaće proizvodnje u procesu liberalizacije tržišta, uz predočene modalitete usmjerene uspostavljanju bolje saradnja među našim državama iz okruženja. Osnovni cilj bi bio povećanje proizvodnje i razvoja preduzetništva, smanjenje nezaposlenosti i postizanje zaštite ugroženih potrošača.

 

Forum svježih ideja i metodološki uobličenih smjernica

U zemljama regiona kod stručne javnosti i političkih elita postoji gotovo konsenzualan stav o saglasnosti potrebe ulaska u Europsku uniju, dok je cjelokupna društvena zajednica prilično slabo informisana o toku i procesu priključenja EU, pregovaračkim stajalištima zemalja kandidatkinja, ispregovaranim poglavljima, potencijalnim troškovima i koristima članstva, kao i o izvorima finansiranja koje EU stavlja na raspolaganje zemljama koje strijeme punopravnom članstvu.

U analizi korišćenja IPA fondova po zemljama istraživanje je fokusirano na one grane privrede koje su najznačajnije za svaku pojedinačnu zemlju, a ima dosta sličnosti i pouke koje treba imati u vidu. Kao ključni segmenti u cilju korišćenja sopstvenih potencijala i bržeg zapošljavanja stanovništva izdvajaju se poljoprivreda u slučaju Srbije, turizam u slučaju Hrvatske, ali i BiH, te generalno industrija kao ekonomski sektor u kojem su mogući rastući prinosi najizraženiji i bez kojeg se ne može očekivati rast i razvoj, a koji je daleko najslabija karika sve tri zemlje.

Konferencija je prije svega osigurala forum za svježe ideje koje su artikulirali učesnici u želji da utiču na ekonomsku politiku zemlje i regije. Većina učesnika je istakla ekonomiju kao najbolji vezujući faktor u zemljama Jugoistočne Europe i da se ekonomska oblast mora osloboditi od političkih uticaja i postati pokretač razvoja jedne nove regije.

Tematska područja konferencije su bila:

• Ekonomski odnosi u Jugoistočnoj Europi sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.
• Konkurentnost i tržišni odnosi zemalja Jugoistočne Europe.
• Uticaj aktualne politike EU na ekonomski razvoj zemalja Jugoistočne Europe.
• Razvoj poljoprivrede i njen uticaj na društveni proizvod.
• Privredni i tehnološki razvoj.
• Privredni i ekonomski aspekti turizma.
• Transport i energetika.
• Saobraćajni koridori u funkciji razvoja zemalja Jugoistočne Europe.
• Problematika zaposlenosti i način njenog rješavanja.
• Pristupni fondovi EU.
• Ekološki problemi i zaštita okoliša.
• Usklađenost regionalni politika kao faktor razvoja zemalja Jugoistočne Europe.
• Pravosuđe i temeljna ljudska prava u funkciji razvoja.
• Socijalna politika i zapošljavanje.
• Uloga medija u integracionim procesima.

 

Integrativni ekonomski procesi kao pretpostavka razvoja

Uz fokusiranost i na Bosnu i Hercegovinu, za izlazak iz ove nepovoljne ekonomske situacije u kojoj se nalazi BiH i usmjerenost kompletne zajednice na oporavak društva, tokom izlaganja na Konferenciji je navedena potreba otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji dobara i usluga za izvoz kao i povećanje proiritetne investicione potrošnje. Zbog toga je neophodno u tržišnoj, socijalno osjetljivoj, privredi kreirati okvirene uslove sigurnosti ambijenta za razvoj ekonomije i da poslodavci sa radnicima kreiraju novu vrijednost od koje živi država, a korist ima društvo u cjelini. Za to su potrebne strukturne mjere kao što su: smanjenje poreza i doprinosa na plaće, I to posebno u izvozno oriojentisanim poslovima, smanjenje kamata na kredite sa minimalnim rokom otplate od 10 godina, zaštita domaće proizvodnje carinama i vancarinskim barijerama. Posebno treba osloboditi one koji otvaraju nove pogone plaćanja poreza na dobit. Druge ekonomske reforme u BiH po lakoći poslovanja koja ističe Svjetska banka potrebno je sprovesti da bi se u BiH pokrenuo biznis. BiH u periodu od posljednje četiri godine nije sprovela nijednu reformu dok su druge zemlje, naročito u okruženju, Srbija, ali i Hrvatska kroz ulazak u EU, pozitivno radile i zabilježile uspjeh na tom području.

Ulazak Hrvatske u EU je značajno uticao na situaciju u regiji, uz stvaranje novih mogućnosti za zemlje Zapadnog Balkana, ali i uz dodatno postavljanje pitanja vezano za sposobnost BiH da se prilagodi novonastalim promjenama u okruženju. Budući da je BiH iskazala opredijeljenost za evropske integracije i da je Hrvatska njen glavni regionalni partner, nova pozicija Hrvatske je prilika i za BiH da pokrene unutrašnje reforme, i da brže savlada probleme na putu ka EU, uključujući naravno i relevantna iskustva Srbije na putu prema prijemu u EU. Od 1. jula 2013. godine Hrvatska funkcionira prema standardima EU. Zbog toga su BiH neophodne institucionalne reforme radi usklađivanja sa standardima EU-e, jer bi to u protivnom predstavljalo kočnicu u postizanju sporazuma sa susjedima, odnosno sa EU. Ovo sve stvara potrebu jače regionalne povezanosti, kroz uključivanje u programe EU i time pripremanje svih u regiji za pristupanje „evropskoj porodici“.

Istovremeno je naglašeno da i mediji imaju itekako značajnu ulogu u navedenim integrativnim procesima, uz oblikovanje okruženja koje će biti dobronamjerno prema svim oblicima ekonomskih integracija, uzimajući u obzir i odgovarajuće obrazovanje novinara u komunikologa o prednostima ovakvih pravnih i ekonomskih naučno-istraživačkih rješenja koja imaju cilj poboljšati aktivnosti i rad sveukupne društvene zajednice, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u okruženju.

Regionalna povezanost kao conditio sine qua non ekonomske budućnosti

Saopštenja koja su objavljena u Zborniku radova, prezentacije i rasprave na ovoj Konferenciji će svakako doprinijeti stvaranju najcjelishodnijih rješenja i preporuka kako bi se proces uključenja u EU odvijao bez poteškoća uz  aktueliziranje svih dosadašnjih sporazuma koji bi bili zemijenjeni odgovarajućim multilateralnim sporazumom čiji bi osnovni cilj bio bolje iskorištavanje postojećih proizvodnih kapaciteta i stvaranje temelja za bolji razvoj.

Zajednički zaključak učesnika Konferencije je da su regionalna povezanost i regionalna saradnja, na privrednom, trgovinskom i na svim drugim životnim područjima, prilika, sredstvo i način da se ojačaju naša tržišta, kako bi se sinergijski unaprijedila konkurencija a time i poslovno okruženje zasnovano na kvaliteti proizvoda i usluga, vladavinu prava kao i na kvaliteti komunikacije.

Institucionalna podrška održavanja Konferencije je data od strane Vlade SBK, Ministarstva obrazovanja SBK i Općine Travnik.